Samo ti me uvijek dočekuješ iskrenim osmijehom od kojeg ti se ozari cijelo lice.
Samo k tebi mogu doći bez najave, u svako doba dana i uvijek ću biti dobro došla i nikada, baš nikada, neću osjećati da smetam i da postoji za tebe nešto važnije od mog dolaska u tvoj skromni dom.
Samo kod tebe mogu reći bez ustručavanja: gladna sam, daj nešto za jelo, skuhaj kavu, imaš li nešto slatko, pao mi šećer u krvi......
Samo ti me pažljivo slušaš kad govorim, jer sve što ja govorim tebi je važno, sve što se meni događa i ti proživljavaš, sve moje sreće i tuge su i tvoje sreće i tuge.
Kod tebe se osjećam dobro.
S tobom se osjećam vrijedna, nezamjenjiva, dobra, baš ovakva kakva jesam.

Nisi ni svijesna dara koji mi nesebično daješ, a koji mi tako puno znači sada kada sam upoznala život, u njegovoj ljepoti ali i okrutnosti.
To je najveći dar, dar apsolutne, ničim uvjetovane ljubavi koja ništa ne traži za sebe.
Ti i ne slutiš koliko mi to znači, ti o tome i ne razmišljaš.
Ti si naprosto Ono što jesi: MOJA MAMA

Evo jedne kratke crtice za sve nas koji držimo do higijene, smatrajući da je čistoća pola zdravlja .a dobre higijenske navike obrana od raznih zaraznih boleština koje u današnje vrijeme vrebaju na svakom koraku.

Neki dan sam putovala autobusom u centar grada. Na jednoj od stanica ukrcao se mlađi čovjek koji je prije ulaska u bus odbacio do pola popušenu cigaretu. To je prilično čest prizor kojem ne bih obratila posebnu pažnju, da nisam uočila postariju Romkinju , s velikom crnom vrećom na leđima, u kojoj je nosila plastične boce prikupljene u bajama za smeće.
Zastala je, sagnula se, podignula opušak i stavila ga u usta.
S guštom je uvukla dugačak dim i otpuhnula ga , a zatim , s tuđim opuškom u ustima, kao neočekivanim darom s neba, nastavila poslovnim korakom svoj put prema obližnjoj baji.